12 signala koje šalje naše tijelo kako bi nam reklo da smo previše pod stresom

U medicini se pojam stresa šire počinje koristiti 50-tih godina dvadesetog stoljeća, nakon šire popularizacije rezultata istraživanja Hansa Selyea, kanadskog endokrinologa, koja su potvrdila pretpostavku da stres ima značajan uticaj na endokrinološkei imunološke funkcije organizma. Tek sredinom prošlog stoljeća javlja se pojam psihološkog stresa. Za razliku od fiziološkog stresa kod kojeg su reakcije organizma izravne reakcije na vanjske podražaje,kod psihološkog stresa reakcije se javljaju nakon psihološkog vrednovanja ugroženosti, dakle procjene okolne prijetnje za pojedinca. Stres je stanje poremećene fiziološke, psihološke i socijalne ravnoteže pojedinca, izazvano individualnom procjenom fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti njega samog ili njemu bliske osobe. Najnovije studije pokazuju da odgovori stresa ne moraju da se javljaju samo ljudima koji su u krizi. Simptome stresa možete dobiti i samo gledajući drugu osobu da je pod stresom, čak i na ekranu. Ovaj fenomen se naziva empatijski stres.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji stres je trenutno najveća zdravstvena prijetnja svijetu. Oni ukazuju na mentalne poremećaje koje izaziva stres od povišenog tlaka, dijabetesa do srčanih problema. Stres loše utiče na žene kada treba da zatrudne otežavajući im to, i stvara stalne glavobolje. On takođe utiče na poremećaj rasta, kožu i jedan je od glavnih uzročnika sistemskih bolesti poput raka. Prekomjerni stres, prema prognozi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u svijetu će u narednih deset godina prouzrokovati najviše zdravstvenih problema. Koliko ćete biti uspješni u borbi protiv ove najprominentnije bolesti sutrašnjice najviše ovisi o vašem stavu i načinu na koji percipirate događaje u svakodnevnom životu.

Naše tijelo je izuzetno složena mašina koje reagira ne samo na vanjske promjene, nego i na one unutarnje. Dr. Susan Babel, psihologinja specijalistica za depresiju, predlaže jednu vrlo interesantnu teoriju u vezi signala našeg tijela. Ova psihologinja smatra nelagodu i bol signalima anksioznosti: tajni strahovi, nerješeni problemi. Kronični bol je simptom stresa i emocionalnih problema, posebno kada nema fizičkih povreda.

Glava: previše stresa je uzrok svake glavobolje. To se može dogoditi zbog brige o mogućim neuspjesima, sitnicama ili zbog stalne žurbe. Izdvojite malo vremena za sebe svaki dan. Opustite se i ne brinite ni o čemu neko vrijeme. Jednostavno uzmite predah i ne osjećajte krivnju zbog toga. Vaša produktivnost će biti pojačana zahvaljujući vremenu provedenom u miru i tišini. I nećete više patiti od glavobolja.

Vrat: bol u vratu označava teret nezadovoljstva prema drugim ljudima i nezadovoljstvo sopstvenom nesavršenošću. Vrat nas boli kad ne možemo oprostiti nekome ili sebi. Promijenite svoj stav prema sebi i drugima. Ljudi vas ne žele povrjeđivati većinu vremena. I ne morate ispunjavati svoja stroga očekivanja. Polako, naučite oprostiti. Također je vrlo važno misliti o stvarima koje volite.

Ramena: bol u ramenima je uzrokovan emocionalnim opterećenjima i stalnim pritiskom. Možda neko stvarno vrši pritisak na vas. Ili možda ne možete donijeti važnu odluku i onda počinjete nositi taj teret. Pokušajte podijeliti teret s bliskim prijateljem  – osjećat ćete se lakše. Čak i ako samo razgovarate o svojim brigama, nećete se morati nositi sa teškoćama sami. A možda će to pomoći da pronađete jednostavno rješenje za vaš problem.

Gornji dio leđa: nedostatak emocionalne podrške i bliskih ljudi oko nas mogu se manifestirati kao bol u gornjem dijelu leđa. Ovo se dešava kada se nesvjesno osjećamo nevoljeno i necijenjeno. Komunicirajte s više različitih ljudi. Nemojte se fokusirati na sebe – budite otvoreni i prijateljski. Upoznajte nove ljude, idite na sastanke. I najvažnije, ne zadržavajte osjećaje.

Donji dio leđa: ako imamo bilo kakve finansijske brige, donji dio leđa nas može boljeti. Možda smo potajno opsjednuti idejom živjeti bogat život, ili nas možda ljudi oko nas zabrinjavaju novcem čitavo vrijeme. Novac nam ne može kupiti sreću. Možda zvuči kao kliše, ali je istina. Zato, prestanite brinuti! Najbolje stvari u životu su besplatne. Radite ono što volite a to će donijeti ne samo radost nego i zaradu.

Laktovi: bol u laktu označava nedostatak fleksibilnosti i nespremnosti na kompromis. Vjerojatno odoljevamo nekim važnim promjenama koje se mogu pojaviti u našem životu, ili se podsvjesno plašimo nečeg novog. Ponekad pomislimo da je život težak i kompliciran. Ali se samo tako čini. Možda samo činimo da stvari izgledaju komplicirano. Budite fleksibilni, i ne trošite svoju energiju na borbu protiv stvari na koje niste mogli uticati.

Ruke: bol u rukama znači da je nekome jako potreban prijatelj, da se odmori i da razgovara s dobrim ljudima. Ako vas bole ruke, bolje je za vas da izađete iz svoje čahure. Pokušajte steći nove prijatleje. Otiđite na ručak sa svojim kolegama. Kupiti ulaznice za neki sportski događaj ili otiđite na koncert. Pokušajte se osjećati kao dio gomile. Ne ustručavajte se razgovarati s novim ljudima jer nikad ne znate gdje možete pronaći dobrog prijatelja.

Kukovi: ljudi koji su navikli na udobnost i vole živjeti predvidljiv život možda pate od bolova u kukovima. Strah od promjene i donošenja velikih odluka i nespremnost da se unese nešto novo u život su uzroci bolova u kukovima. Ne opirite se prirodnom toku života. Život je kretanje. Mijenja se, i stoga je interesantan. Razmišljajte o svim životnim promjenama kao uzbudljivim avanturama. I ne odlažite važne odluke.

Koljena: veliki ego je vjerojatno uzork bolova u koljenima. Koljena nas mogu boljeti ako mislimo previše o sebi a ne brinemo o drugima. Također, bolovi su tu kad smo potpuno sigurni da se svijet vrti samo oko nas. Pogledajte okolo-niste jedina osoba u svemiru. Budite pažljivi prema drugima. Poslušajte svog prijatelja, pomozite svojoj majci, pokrijte kolegu na poslu. Pomozite češće ljudima. Također, možete provesti neko vrijeme volontirajući.

Nožni listovi: bol u listu noge je znak emocionalne napetosti. Posesivnost, konstantna briga o vezi i ludačka ljubomora su uzroci. Važno je naučiti vjerovati vašoj drugoj polovici. Opustite se i prestanite kontrolirati svog partnera. Vrijeme je da ostavite iza sebe sve što vas muči ili vas izluđuje.

Gležnjevi: bol u gležnjevima može značiti da smo zaboravili na sebe i da nam je potrebno više zadovoljstva u životu. Možda nam posao uzima dosta vremena, ili ne shvaćamo naše potrebe ozbiljno i uvijek stavljamo svoje snove na čekanje. Vrijeme je da udovoljite sebi. Kupite skupe stvari, dobro se naspavajte, probajte ukusne poslastice. Zaboravite na posao neko vrijeme i razmišljate o romantičnoj vezi, naprimjer. Ili planirajte putovanje iz snova.

Stopala: apatija može biti uzrok bola u stopalima. To je kao da naše tijelo odbija da se kreće naprijed.  Kao da se bojimo života i ne vidimo smisao kretanja naprijed. Kada podsvjesno mislimo da sve ide naopako i da je cijeli naš život veliki promašaj, stopala bole. Naučite da obratite pozornost na male radosti života. Pogledajte kako su svijet i ljudi u njemu lijepi! Uživajte u različitim okusima, zvukovima, vjetru i suncu. Usvojite paperjastog ljubimca, ili probajte s novim hobijem. Ispunite svoj život interesantnim stvarima. Zaboravite sve loše uspomene i smijte se više. Pronađite nešto što vas usrećuje svaki dan.

Dr. Susan Babel daje jednostavan zaključak: volite sebe i oprostite sebi. Pokušajte ne biti zlopamtilo. Komunicirajte više, smijte se (jer vam osmijeh tako dobro pristaje) i ostanite zdravi!

Stres je nesposobnost organizma da pronađe rješenje za problem. Treba razlikovati akutni stres i kronični stres. Često se dešava da ljudi dobiju infarkt upravo u stanju šoka-prevelike tuge ili čak prevelike sreće. Kod nas u BiH prisutan je kod većine ljudi kronični stres povezan sa egzistencijalnim problemima, koji se dugi niz godina ne rješavaju i na kraju uzrokuju depresiju, objašnjava mr. dr. Adnan Delić. Stres je kompleksan pojam koji uključuje u sebe strah, strepnju, tugu, brigu, što podrazumijeva da organizam da bi se obranio luči previše raznih hormona koji negativno utiču na stanje kardivaskularnog sistema i rada svih žlijezda sa unutarnjim lučenjem koje kontroliraju rad svih organa. Čovjek pod stresom je kao zategnuta struna koja svaki čas može da pukne. Osoba pod stresom podložnija je i prehladama, virusima, bakterijskim infekcijama, povredama, što je također svojevrstan stres za organizam i čovjek se tada vrti u začaranom krugu.

10 kratkih uputa kako možete sebi pomoći

Naučite prepoznati znakove stresa!

Četiri su vrste reakcija na stres: tjelesne (napetost, osjećaj pritiska u grudima, nepravilno disanje, ubrzan puls, glavobolje), emocionalne (neraspoloženje, gubitak zadovoljstva, osjećaj neprijatnosti, utučenost, tjeskoba), kognitivne/mentalne (oslabljeno pamćenje, pad koncentracije, mentalna konfuzija, psihički umor) i ponašajne (bezvoljnost, pad opće vitalnosti, nedostatak inicijative). Na profesionalno sagorijevanje (tj. na neugodu usljed  izraženog stresa na poslu) upućuju tri vrste znakova: osjećaj smanjenog ličnog i profesionalnog postignuća, emocionalna iscrpljenost i nejasni osjećaj otuđenosti od radnih zadataka i od sebe u ulozi zaposlenika.

Poredajte prioritete!

Sastavite listu svojih obveza, tako da pri samom vrhu stavite one najnužnije (”neodložne”), a pri dnu napišete sve one dužnosti i planove za određeni dan koji vam nisu toliko hitni i  neodložni. Ovim ćete napraviti razliku između bitnog i manje važnog, te kreirati jedan vid ”malog plana” koji će vam pomoći da obavite ono što ste namjeravali i što očekujete od sebe.

Popišite kratkoročne i dugoročne ciljeve!

U životu je važno imati okvirni plan svojih aktivnosti, namjera, želja i projekata. Ako imate  ideju vodilju (odnosno, cilj), vaše ponašanje je svrsishodno, ima smisla i vodi pozitivnim, vidljivim rezultatima. Prvo ćete, naravno, razmisliti o kratkoročnim ciljevima, te ih polako  ostvarivati. Potom ćete popisati i dugoročne ciljeve, a put do njih treba podijeliti u nekoliko manjih koraka, kako bi vam njihovo postizanje bilo lakše i bezbolnije. Najbolje bi bilo da  dugoročne ciljeve podijelite na nekoliko podciljeva, te da razmislite o načinima njihovog  ostvarivanja.

Ne nervirajte se ako ne ide sve po planu!

Ostvarivanje naših namjera i planova često zna biti nekako usporeno ili zaustavljeno. To  stvara osjećaj frustriranosti, jer percipiramo da na putu između nas i ciljeva koje smo postavili postoji neka prepreka. Međutim, vaše je da pokušate prevazići ili zaobići barijeru. Ako uz  uporan trud to ne uspijete ostvariti, posvetite se nekom drugom, lakšem cilju. Tako ćete smanjiti razinu stresa i frustriranosti. Nakon što se ukaže bolja prilika da se ”izborite” sa svojom preprekom, možete pokušati ponovno. U svakom slučaju, budite uporni do određene granice, a kada osjetite da to šteti vašem fizičkom i/ili psihičkom zdravlju i odnosima sa drugima, povucite se i usmjerite pažnju na druge stvari koje želite postići ili uraditi.

Naučite upravljati svojim vremenom!

Danas je menadžment vremena postao goruća tema. Ono što je dobro jeste da je to skup vještina i znanja, koji vam pomažu da isplanirate svoj dan, sedmicu, mjesec, s ciljem da sebi i svojim bližnjima omogućite što više zadovoljstva, ugode, zabave i koristi (misli se na  pribavljanje sredstava za nesmetano vođenje života). Prvo pravilo je da vrijeme rezervirano za  dužnosti na radnom mjestu ne miješate sa vremenom koje želite posvetiti svojoj porodici i/ili sebi. Dakle, kada ste na poslu, u potpunosti se posvetite radnim zadacima i aktivnostima. S  druge strane, kada ste sa svojim bližnjima, budite svjesni svakog trenutka koji provodite  zajedno i pokušajte iz toga izvući maksimalni užitak. Planirajte i godišnji odmor, nemojte sve raditi u zadnji trenutak. Također, ako se odlučite posvetiti određenoj aktivnosti ili poslu,  nemojte mnogo odstupati od količine vremena za koju ste procijenili da je možete posvetiti toj aktivnosti ili poslu.

Snizite razinu svojih očekivanja!

Ako od sebe ili od drugih očekujete previše, postavljate stroge kriterije i standarde, uz sklonost perfekcionizmu, velika je vjerojatnost da ćete se razočarati. Drugi često ne ispune naša očekivanja, a ni mi baš uvijek ne ispunimo svoja. Međutim, ukoliko snizite razinu očekivanja, tj. svedete ih na prihvatljivu razinu, ona će biti mnogo realističnija, a vi ćete biti zadovoljniji.

Posvetite određeni dio dana isključivo sebi!

Svakome od nas treba neko vrijeme da obnovimo zalihe energije, odmarajući se od svega što se dešava oko nas. Svakog dana odvojite po pola sata do sat vremena da se povučete na neko prijatno mjesto, prije čega ćete ugasiti ili stišati svoj mobilni telefon, TV ili se skloniti od  različitih neprijatnih zvukova i gužve. U tim trenucima, možete meditirati, drijemati ili samo zatvoriti oči i pokušati ne misliti. U početku će vam navirati različite misli, jer je naš mozak ”udešen” na primanje podražaja, te kad ga naglo ”isključimo”, pojavljuju nam se ”odjeci” zaostalih stimulusa, u vidu predodžbi, boja, slika, zvukova i misli. Kasnije će vam  biti mnogo lakše, jer će se mozak adaptirati na odabrani dio dana tokom kojeg ćete se posvetiti svom miru i odmoru. Naš centralni nervni sistem u sebi sadrži mehanizam sličan onom po kojem radi sat. Mi imamo svoj biološki sat, koji uz malo vježbe možemo i ”naviti”.

Razvijajte dobre zdravstvene navike!

Potrudite se da jedete sporije, u sjedećem položaju i u mirnoj atmosferi. Pokušajte biti svjesni ukusa vašeg obroka i svakog zalogaja koji stavite u usta. Drugim riječima, uživajte u jelu. Nakon jela, provedite još malo vremena sjedeći, potom polako ustajući. Nakon jela možete lagano i prošetati. Mnogi ljudi nesvjesno pojedu velike količine hrane, a onda naglo ustanu i brzo se vrate svojim obavezama. I ovo može doprinijeti povećanju vaše razine stresa. Zato, dajte sebi vremena da se počastite porcijom hrane koju volite i da ukažete jedan vid poštovanja prema svom obroku, kako je to slučaj u mnogim kulturama koje pojam vremena shvataju posve drugačije u odnosu na našu i na sve zapadne kulture. Također, unosite dovoljno vitamina i minerala, uz vrlo male količine ugljikohidrata i masti.

Boravite što više na otvorenom!

Pokušajte, bar vikendom, otići u prirodu i opustiti se van gradske vreve i brzog života. Osim toga, pokazalo se da zelena boja djeluje umirujuće, a zrak koji udišete tokom boravka u prirodi djeluje okrepljujuće i pomaže u obnavljanju vašeg organizma. Drugim riječima, povećava vašu vitalnost, normalizira ritam disanja i smanjuje napetost.

Družite se sa ljudima koji su optimisti!

Istraživanja pokazuju da je održavanje  pozitivnog mentalnog stava jedan od najznačajnih zaštitnih faktora, kada je riječ o prevenciji stresa. Nemojte se prepuštati lošim vijestima, tužnim pričama i nezadovoljstvu koje iskazuju ljudi u vašoj okolini. Budite otvoreni za sve ono što donosi pozitivne emocije, dobro raspoloženje i što čini svakodnevicu podnošljivom. Pesimistične osobe će selektivno biti naklonjene negativnim iskustvima, vijestima i informacijama. I, ne samo to. One imaju naviku preuveličati ih, širiti i prepričavati. Pokušajte ne sudjelovati u ovakvim razgovorima. Neka vas svakog dana inspirira neka lijepa priča, zanimljiva dogodovština, smiješna situacija ili uspješna i sretna osoba. Onda ćete i vi sami zračiti pozitivnom energijom, dobiti nadahnuće i spontano se pretvoriti u optimističnu osobu. Zapravo, vi ste već naklonjeni optimizmu i doživljavanju radosti, samo što to trebate otkriti u sebi.

Izvor: globalanalitika